Publicité

Kazot poul

31 janvier 2018, 09:18

Par

Partager cet article

Facebook X WhatsApp

Kazot poul

Sa létan-la, partou dan Moris dimounn ti pé swagn poul. Pa ti éna sitan batiman dan nou péi, ti éna plin térin vag. Dan boukou landrwa kan ou pasé ou trouv bann mama poul pé marsé avek zot bann ti pousin. Ou trouv bann papa koq kouler rouz pé dibouté pé geté, zot paret bien fier. Parfwa ousi ou tann zot pé santé. Lerla olwin ou tann enn lot papa kok santé li ousi pou réponn sann-la. Sakenn pou santé pou montré ki li lamem.

Dan Quatre-Bornes kot nou ti pé resté, tou létan ti éna boukou poul dan nou lakour. Nou ti éna enn gran kazot ki mo papa ti aranzé avek mo tonton. Li ti finn pran bann gran poto ek finn koulout bann difil métalik pou ranz enn lanklo pou ki bann poul gagn enn plas pou zot dormi aswar. Ti éna ousi enn manzwar kot kapav met manzé. Dan nou létan lib, nou ti koup kréson lor enn bor pou nou donn zot manzé. Ouswa nou ti asté may ki nou ti gréné ek fané pou ki zot pikoré.

Kan bann poul ponn, nou ti pé ramas zot dizef. Lerla nou ti pé pran enn bout sarbon désinn enn lakrwa lor zot, met enn sif pou koné dan ki lord poul-la inn ponn sak dizef ek komié li finn ponn antou. Apré inpé létan, kan poul-la inn ponn enn dizenn dizef, li koumans kriyé kouvé. Sa vé dir li pé rod so bann dizef lor ki li pou asizé pou zot éklo pou gagn bann ti-pousin. Kan ariv sa moman- la, nou ti pran tou bann dizef nou met zot dan enn bwat. Nou ti pran lapay nou ranz enn ni dan bwat-la ek nou ti plas bann dizef-la ladan. Nou ti plas enn koulou rouyé ek enn bout sarbon anba ni-la. Nou ti fer sa pou protez bann dizef-la, sinon zot ti pou gaté si zamé ti éna loraz, lerla zot pa ti pou éklo ek gagn ti-pousin. Kan nou ti fini, nou ti pran mama poulla, nou ti plas li lor so bann dizef. Enn mama poul pran 21 zour pou so bann dizef éklo gagn bann ti-pousin. Nou ti fer kont dan nou latet pou koné kan sa dat-la pou arivé. Lerla nou ti met enn rémark dan kalandrié. Nou ti atann sa zour-la arivé avek inpasians ; tou lézour nou ti al check dan kalandrié komié zour ankor resté.

Enn zour ti finalman arivé koumsa kot mo mama ti vinn lev nou gramatin boner. Li ti dir nou : «Vinn geté, bann ti-poul inn éklo.» Nou ti levé vit vit, pou al get dan bwat, lerla nou ti trouv bann ti latet pé looké anba lézel sa mama poul-la. Parfwa nou ti lev mama poul-la pou gété komié ti-poul fini éclo ek komié resté ankor. Kan zot fek éklo, bann ti-pousin-la zot mouyé. Apré zot vinn kouler zonn. Kan nou ti zanfan nou ti kontan atrap bann ti-pousin-la dan nou lamé, selma apré nou ti bizin les zot pou mama poul-la kapav sof zot. Apré inpé létan, mama poul-la mem ti pé rod sorti, lerla nou ti koné ki tou pousin inn fini éklo.

Lerla nou ti rod enn lot bwat prop, nou ti met enn goni ladan. Enn par enn, nou ti pran bann ti-pousin nou ti plas zot dan bwatla. Lerla nou ti met enn ti bol dan ki nou ti met meadow pou bann pousin-la kapav manzé. Nou ti pran enn lot bol, nou ti met dilo ladan pou zot bwar. Nou ti pran enn difil kouran, konekté enn glob ladan ek met li dan bwat-la. Koumsa bann pousin ti gagn lalimier ek zot ti res so.

Toulézour nou ti sanz zot dilo ek nou ti donn zot meadow pou zot manzé pou zot gagn lafors. Parfwa, zot mama ti res avek zot, parfwa li ti kit zot li alé. Kan bann pousin-la ti gagn bien lafors, zot ti swiv zot mama partou kot li alé. Zot mama ti grat later rod manzé pou li ek so bann piti. Apré inpé letan, pli zot grandi, pli zot pou al rod zot manzé par zot mem. Kan zot ariv nef mwa, bann pousin-la zot fini vinn adilt. Bann poul-la ponn ek bann kok koumans santé dan gramatin. Sa vé dir inn ariv enn lot zénérasion.

Akoté nou lakour, deryer ti éna enn gran bwa avek boukou zarb ek bwison. Sé dan sa bwa-la mem ki tou poul bann vwazinaz ti pé vini. Li ti koumadir enn foodcourt. Zot ti vinn an group, zot ti grat later ek gagn plin manzé pou zot manzé. Gramatin mo mama ti pé fini lévé boner, li ti donn bann poul manzé, laminn dipin ouswa diri. Kan zot fini manzé, zot ti al dan bwa, zot ti pas lazourné, ek lanwit zot ti révini pou dormi lor nou pié letsi dan lakour ouswa dan zot kazot.

Enn zour gramatin, mo mama inn dir mo papa ki dépi plis ki enn sémenn li pa pé trouv enn kok rouz parmi nou bann poul. Gramatin li pann vinn manzé ek aswar ousi pann trouv li vinn dormi lor pié. Mo mama inn dir mo papa : «Selma mo ankor tann li santé. So lavwa sorti lwin, selma mo koné li mem sa.»

Mo papa ti enn kikenn bien brav. Li finn dir mo mama : «Tanto kan mo sorti travay, to dir mwa parti ki koté to tann li santé, nou pou al rod li. Si kikenn inn rod kokin li, zot pou gagné ar mwa.»

Aswar vrémem kan mo papa inn sorti travay, zot inn al rod poul-la dan bwa. Zot inn bien rodé mé zot pann trouv li. Lot koté bwa ti éna lakour enn madam. Laba ousi ti éna inpé poul. Enn kou mo mama inn trouv kok rouz-la dan madam la so kazot. Li ti fermé andan kazot-la. Mo papa inn kriyé madam-la. Madam-la inn sorti avek so misié. Mo mama inn dir li : «Madam, sa kok rouz ki dan ou kazot la, pou nou sa. Mo kwrar ou finn ramas li par érer. Dépi plis ki enn sémenn, li népli vinn manzé kan mo kriyé li, ek aswar li népli vinn dormi lor pié.»

Madam-la finn réponn : «Si ou dir mwa pou ou sa, kouma mo pou koné. Bé les mo ouver kazot-la. Kriyé li, si li vinn avek ou, lerla mo pou koné vrémem séki ou pé dir.»

Li finn ouver so kazot, bann poul ek kok ki dan kazot-la inn sorti. Mo mama inn kriyé kok ver li ek kok-la inn vinn ziska so lipié kouma li abitié fer tou lé gramatin. Mo mama inn bésé inn ramas li dan so lébra. Mo papa inn dir misié-la : «Mo madam pa pou koz manti. Li finn rékonet so lavwa parski nou bann zanimo zot koumadir nou fami mem sa.»

Zot tou-lé-dé inn pran kok rouz-la dan zot lébra, zot inn vir lédo zot inn marsé zot inn rétourn lakaz. Zot tou-lé-dé ti éna boukou lazwa dan zot léker. Vrémem zot inn santi kouma dir zot inn rétrouv zot prop zanfan ki ti finn perdi.