Publicité

Plumes engagées

bwat zouti

17 avril 2025, 10:30

Par

Partager cet article

Facebook X WhatsApp

bwat zouti

Rebecca D’Souza.

À l’heure du tout à l’image et du buzz sans suite, «l’express» souhaite faire découvrir la plume de poètes, de chanteurs, d’écrivains et de tous ceux qui jettent leur âme sur le papier, et qui mettent en mots des réflexions profondes.

saken nou ena enn bwat zouti

ki’nn ranpli par limem de ki nou’nn ne

sak mo, sak parol nou’nn tande, li’nn vinn enn zouti

enn parol sakre


premie mo de tandres nou’nn tande

premie sante nou mama finn sante

kan nou ti bann ti marmay, enn ti baba dan so lebra


nou finn berse dan sa dilo larivier tanie

dan kouler ek son nou tizil

dan nou lalang morisien

nou langaz natal


letan pase, nou grandi

plizir soley ek lalinn finn tonbe leve

ek nou retrouv nou, inn grandi

nepli zanfan lakaz me enn adilt avek bokou lazwa

ek bokou soufrans


nou bwat zouti inn vinn pli lour, li vinn inpe pli aprofondi


dan lavi, nou pou gagn enn lakord linz ranpli ar blesir

ena sa avek tou bann mikroblesir nou pou akimile tout long de

nou lavi

alor, kouma nou bizin servi nou bwat zouti dan sa ka-la ?

kouma nou servi li pou vinn pli for antan ki dimounn

ek lespri ?

an premie, nou bizin koz bien avek nou mem,

nou sanz sa regar ki nou ena lor nou mem

pou nou resi rekonsilie avek nou mem

parski kan nou rekonsilie avek nou mem

dan boku fason nou pe rekonsilie avek nou lantouraz

avek sa dimounn ki’nn fer twa ditor, ki’nn bles twa

travay-la fer andan sa


kan kiken finn fer nou ditor, dimal

nou retan mem mo, mem parol kouma enn kaset lor replay

samem mo nou pou tande kann nou’nn finn blese par kikenn

souvan sa bann kirkonstans-la akonpagne

par enn esanz de parol


si li pou fini bien swa non, nou pakav dir, pa kapav prevwar sa

nou zis kone ki parol li zwe enn gran rol ladan

la parol, se enn mari gran zafer sa

li ena enn mari pouvwar pou fer dibien ek ditor

parol ; se rezon nou regar lor dimounn

lor nou bann sirkonstans

lor nou mem kav sanze


se en pouvwar ki nou ena dan bout nou Lalang


kan nou pans nou bwat zouti,

nou bizin pans kouma kreol morisien finn grandi nou

kouma nou paran, nou gran-paran, nou lantouraz

inn grandi nou–

atraver sa bann dimounn-la, mo ek parol finn ouver nou lespri

ek nou leker

mo ek parol finn ouver nou lizie

ouver to lizie ek,

ouver to lebra pou akeyir li

kouma fler li tourn so fey ek so bann petal ver lalimier soley


sak fwa kan soley pa’nn leve

dan lamare nwar, kan mo ti dan difikilte

mo bwat zouti finn akonpagn mwa atraver mo lavi,

li’nn vinn ar mwa lor kolinn, montagn ek lafore

li’nn finn trap mo lame dan kanasik pou mo pa elwagne

pou mo pa perdi mo sime


kan mo ti pe anvi exprim mwa, defoul mwa,

plegne ek explik mo ka

mo ek parol ti touzour la pou mwa, zot pa’nn les mwa tonbe

kan laraz pe bwi dan mo lestoma, kan mo pe anvi kriye, desire –

parol finn ed mwa, li’nn kalme mwa, li’nn kares mo lazou

de kote,

li’nn apez douler dan mo leker


sa mo bann kamard, se pouvwar parol, nou langaz

Kreol Morisien


sak mars, mwa de lindepandans

li amenn nou lor enn refleksion

lor kouma nou servi mo ek parol pou konsolid nou drwa,

ek ki nou bizin fer pou lezot tann nou lavwa, antan ki

Morisien, Morisienn


nou poz nou la kestion, ki sa ve dir sa :

kouler nou drapo, rouz ble zonn ver

ki sa ve dir pou mwa, pou twa, pou nou


rouz, kouma dirouz nou’nn mete le 8 mars

parski nou bizin fier kan nou enn fam

ble, kouma lesiel Bondie inn donn nou kado,

pran li li’nn dir, pran li pou zot

zonn, kouma lalimier soley ki pe tap lor ledo

ek ver, kouma lerb dan park, kot nou tann zanfan pe riye

ek zwe


antan ki Morisien, Morisienn ki koz Kreol Morisien

les ou anporte, berse par nou langaz,

ar sa zoli kiltir melanze,

li ena so bote, so konplexite

me enn zafer ki nou tou kone

seki nou pou touzour zanfan sa zil-la

bTJed7I8rSzNW4EsjzsfwB91i7B8lbuF6ghbXDoH.jpg

Bio

Rebecca D’Souza

Née d’une mère mauricienne et d’un père indien au Koweït, elle a obtenu une licence d’arts visuels en histoire de l’art du Maharaja Sayajirao University of Baroda, Gujarat, Inde, en 2021, et à la fin de l’année, elle est revenue à Maurice, où elle a travaillé en tant qu’enseignante dans deux écoles primaires. Depuis janvier 2023, elle occupe le poste de «Project Lead» à The Talent Factory. Elle a publié son livre, «89 Questions to the Moon», et a animé des ateliers de poésie pour les enfants et adolescents en 2024 au Caudan Arts Centre.

Publicité