Publicité
Plumes engagées
bwat zouti
Par
Partager cet article
Plumes engagées
bwat zouti

Rebecca D’Souza.
À l’heure du tout à l’image et du buzz sans suite, «l’express» souhaite faire découvrir la plume de poètes, de chanteurs, d’écrivains et de tous ceux qui jettent leur âme sur le papier, et qui mettent en mots des réflexions profondes.
saken nou ena enn bwat zouti
ki’nn ranpli par limem de ki nou’nn ne
sak mo, sak parol nou’nn tande, li’nn vinn enn zouti
enn parol sakre
premie mo de tandres nou’nn tande
premie sante nou mama finn sante
kan nou ti bann ti marmay, enn ti baba dan so lebra
nou finn berse dan sa dilo larivier tanie
dan kouler ek son nou tizil
dan nou lalang morisien
nou langaz natal
letan pase, nou grandi
plizir soley ek lalinn finn tonbe leve
ek nou retrouv nou, inn grandi
nepli zanfan lakaz me enn adilt avek bokou lazwa
ek bokou soufrans
nou bwat zouti inn vinn pli lour, li vinn inpe pli aprofondi
dan lavi, nou pou gagn enn lakord linz ranpli ar blesir
ena sa avek tou bann mikroblesir nou pou akimile tout long de
nou lavi
alor, kouma nou bizin servi nou bwat zouti dan sa ka-la ?
kouma nou servi li pou vinn pli for antan ki dimounn
ek lespri ?
an premie, nou bizin koz bien avek nou mem,
nou sanz sa regar ki nou ena lor nou mem
pou nou resi rekonsilie avek nou mem
parski kan nou rekonsilie avek nou mem
dan boku fason nou pe rekonsilie avek nou lantouraz
avek sa dimounn ki’nn fer twa ditor, ki’nn bles twa
travay-la fer andan sa
kan kiken finn fer nou ditor, dimal
nou retan mem mo, mem parol kouma enn kaset lor replay
samem mo nou pou tande kann nou’nn finn blese par kikenn
souvan sa bann kirkonstans-la akonpagne
par enn esanz de parol
si li pou fini bien swa non, nou pakav dir, pa kapav prevwar sa
nou zis kone ki parol li zwe enn gran rol ladan
la parol, se enn mari gran zafer sa
li ena enn mari pouvwar pou fer dibien ek ditor
parol ; se rezon nou regar lor dimounn
lor nou bann sirkonstans
lor nou mem kav sanze
se en pouvwar ki nou ena dan bout nou Lalang
kan nou pans nou bwat zouti,
nou bizin pans kouma kreol morisien finn grandi nou
kouma nou paran, nou gran-paran, nou lantouraz
inn grandi nou–
atraver sa bann dimounn-la, mo ek parol finn ouver nou lespri
ek nou leker
mo ek parol finn ouver nou lizie
ouver to lizie ek,
ouver to lebra pou akeyir li
kouma fler li tourn so fey ek so bann petal ver lalimier soley
sak fwa kan soley pa’nn leve
dan lamare nwar, kan mo ti dan difikilte
mo bwat zouti finn akonpagn mwa atraver mo lavi,
li’nn vinn ar mwa lor kolinn, montagn ek lafore
li’nn finn trap mo lame dan kanasik pou mo pa elwagne
pou mo pa perdi mo sime
kan mo ti pe anvi exprim mwa, defoul mwa,
plegne ek explik mo ka
mo ek parol ti touzour la pou mwa, zot pa’nn les mwa tonbe
kan laraz pe bwi dan mo lestoma, kan mo pe anvi kriye, desire –
parol finn ed mwa, li’nn kalme mwa, li’nn kares mo lazou
de kote,
li’nn apez douler dan mo leker
sa mo bann kamard, se pouvwar parol, nou langaz
Kreol Morisien
sak mars, mwa de lindepandans
li amenn nou lor enn refleksion
lor kouma nou servi mo ek parol pou konsolid nou drwa,
ek ki nou bizin fer pou lezot tann nou lavwa, antan ki
Morisien, Morisienn
nou poz nou la kestion, ki sa ve dir sa :
kouler nou drapo, rouz ble zonn ver
ki sa ve dir pou mwa, pou twa, pou nou
rouz, kouma dirouz nou’nn mete le 8 mars
parski nou bizin fier kan nou enn fam
ble, kouma lesiel Bondie inn donn nou kado,
pran li li’nn dir, pran li pou zot
zonn, kouma lalimier soley ki pe tap lor ledo
ek ver, kouma lerb dan park, kot nou tann zanfan pe riye
ek zwe
antan ki Morisien, Morisienn ki koz Kreol Morisien
les ou anporte, berse par nou langaz,
ar sa zoli kiltir melanze,
li ena so bote, so konplexite
me enn zafer ki nou tou kone
seki nou pou touzour zanfan sa zil-la
Bio
Rebecca D’Souza
Née d’une mère mauricienne et d’un père indien au Koweït, elle a obtenu une licence d’arts visuels en histoire de l’art du Maharaja Sayajirao University of Baroda, Gujarat, Inde, en 2021, et à la fin de l’année, elle est revenue à Maurice, où elle a travaillé en tant qu’enseignante dans deux écoles primaires. Depuis janvier 2023, elle occupe le poste de «Project Lead» à The Talent Factory. Elle a publié son livre, «89 Questions to the Moon», et a animé des ateliers de poésie pour les enfants et adolescents en 2024 au Caudan Arts Centre.
Publicité
Publicité
Les plus récents




